English

Taem Yu Stap Pem Ol Tikit

Taem yu stap wajem wan ban we yu laekem tumas, wan tim o wan man blong mekem fani long jea blong yu long haus, hem i gud tumas, be i no olsem we yu stap luk i laef, long dei ia.

Ol tikit blong ol bigfala lafet mo ol spots tunamen i sel aot kwik taem tumas, we i save mekem yu harem nogud taem we yu stap tingting longtaem finis blong go wajem long dei ia. Hem i save mekem se yu wantem pem ol tikit long ol nara man bitim long ol ofisel websaet blong olgeta.

Be namba blong ol man we oli ol viktim blong ol onlaen tikit skam i stap kam moa bigwan, oli stap pem ol tikit we i nogat nomo, oli no save go long wan samting we i hapen from ol giaman tikit, o oli talemaot ol peimen kad ditel blong olgeta long wan man we stap stilim aedentiti o wan frodsta.

Ol risk

  • Frod i hapen taem ol man i stap mekem ol peimen long ol web pej we i no sekua.
  • Ol giaman saet blong pem ol tikit – ol giaman websaet mo imel oli salem ol tikit we i no gat nomo.
  • Ol giaman pos long ol forom blong ol man we oli intres bigwan long wan samting – pem ol tikit we i nogat nomo.
  • No stap risivim ol tikit taem afta we bin transferem mani go stret long wan bank akaon blong wan frodsta.
  • Risivim ol tikit we oli no stret long wanem we sela i tokbaot gud long ditel blong hem.

Pem tikit long sef wei

  • Pem ol tikit nomo long ol veniu box ofis, promota, ofisel ejen o ol saet blong tikit eksjenj we ol man i trastem.
  • Tingbaot se taem yu pem wan samting yusum peimen kad i givim bigfala proteksen bitim ol nara metod long saed blong frod, ol promes sapos ol prodak we yu bin pem i no wok gud, mo prodak we yu bin pem i no deliva long yu.
  • Jek bagegen tu taem evri ditel blong tikit we yu wantem pem bifo yu talem lo sela se peimen i go tru.
  • No riplae long ol imel we we i kam long ol sela we yu no bin givim raet blong oli stap sendem kam long yu, mo yu no luksave long ol sela ia.
  • Bifo yu stap putum ol ditel blong peimen kad blong yu go long wan websaet, mekem sua se link ia i sekua, long tu wei:
    • I sud gat wan saen blong wan lok long brawsa windo frem, we i kamaot long skrin taem yu stap traem blong log in o rejista. Mekem sua se saen blong lok ia i no stap long pej ia hem wan … hem ia i save soemaot se hem i wan giaman saet.
    • Web adres i sud stat wetem ‘https://’. S ia hem i minim ‘sekua’.
  • Hem i soemaot nomo se link bitwin yu mo ona blong websaet hem i sekua, be i no minim se saet ia hem i save tru. Yu mas mekem olsem taem yu stap jekem gud adres from eni speling we i rong, ol adisenol toktok mo karekta mo ol nara samting we i no nomol.
  • Sam websaet bae daerektem yu go stret long wan peimen sevis blong wan nara grup (olsem WorldPay). Mekemsua se ol saet ia i sekua bifo yu mekem peimen blong yu.
  • Gadem gud i sef mo tinkbaot paswod we yu bin jusum blong ekstra verifikesen sevis we oli yusum long sam websaet, olsem Verified by Visa.
  • Long taem we yu stap jusum blong pem ol tikit long wan man (eksampol long eBay), neva transferem mani i go stret long bank akaon blong olgeta be yusum wan peimen saet we i sekua olsem PayPal, long ples ia mani hem i stap transfe bitwin tu elektronik akaon.
  • Jekem praevesi polisi mo ritens polisi blong ol sela.
  • Oltaem log aot long ol saet we yu bin log in long hem o putum ol rejista ditel blong yu long hem. Taem yu stap klosem brawsa blong yu nomo i no naf blong mekem sua se i gat praevesi.
  • Kipim ol risit.
  • Jekem gud kredit kad mo ol bank steitmen afta we yu pem tikit blong mekem sua se stret amaon hem i bin debit, mo tu i no gat frod hem i bin tekem ples olsem wan risal blong transaksen ia.
  • Mekem sura se yu gat wan efektiv mo apdeitd antivaeres/antispawe sofwe, mo wan faeawol we i wok gud bifo yu go onlaen.