English

Kipim Ol Staf I Sef Taem Oli Stap Wok Long Haus Blong Olgeta

Mobael mo wok long haus – hem ia blong wok long ol nara saet we oli stap longwe mo no semak long mein ples blong bisnes – hem i stap kam bigwan naoia, we i stap mekem se ol wok blong ol bisnes oli kam moa isi mo mekem se i gat moa wok paten we i fleksibol. From se mobael mo blong wok long haus i nomol blong oli nidim akses long ofis sistem mo ol proses blong bisnes long ol ples we i rimot, hem i nid blong protektem akses ia long ol man we yumi no wantem, hem ia tru long mekem sua se hem i sekua evri taem.

Ol opsen blong koneksen

I gat fulap wei blong konektem wan rimot kompiuta, olsem wan laptop, wan kompiuta we i stap nomo long haus o wan mobael divaes i go long netwok blong kampani. Wanwan long olgeta i gat sekuriti jalens blong hem wan.

  • Vetjual praevet netwok
  • Rimot imel akses.
  • Windos Rimot Desktop.
  • Rimot desktop tul blong ol nara kampani olsem Citrix, PCAnywhere o GotoMyPC.

Ol risk

  • Wan man we i stap haed mo jekem infomesen blong yu – infomesen we i stap travel long pablik intanet.
  • Akses blong ol man we oli nogat ol raet.

Sef mobael mo sef wok long haus

Saes blong oganasesen blong yu, wanem kaen hem i bisnes blong yu mo ol wok we gat fulap saed blong hem, mo akses we i kam taem yu stap wok long wan ples we i longwe long ples blong bisnes blong yu, bae i talemaot hao blong setemap mo yusum rimot mo mobael woking. Sapos yu wan smol kampani we ol wokman blong yu i nidim akses samtaem nomo long ol fael, hem i save simpol blong setemap wan gudfala mo sef rimot woking. Blong ol bigfala oganasesen wetem fulap rimot wokman we oli nidim akses long ol kastoma rilesensip manejmen (CRM) sistem, olsem wan eksampol, hem i save gud blong wan profesenol IT patna i tek pat tu o pem wan in-haus spesslis blong talemaot mo mekem wan sef, gudfala solusen we yu save trastem.

Stopem man blong spae long infomesen blong yu

  • Wan VPN hem i wan sekua komunikesen link we i stap bitwin ofis mo ol rimot wokman. Hem i wan ekstensen blong sekua ofis netwok ia, we hem i stap konek yusum wan sekua janel we i stap long pablik intanet. Yu save gat akses long bisnes blong yu mo imel yusum pablik Wi-Fi be blong ful taem ia i tru long VPN blong yu.
  • Blong ol nara rimot koneksen metod inkludum ol aplikesen we oli brawsa-bes, mekem sua se link ia hem i jenis i go long wan kod we man i no save, mo kod ia i sekua, olsem:
    • I sud gat wan saen blong wan lok long brawsa windo frem, we i kamaot long skrin taem yu stap traem blong log in o rejista. Mekem sua se saen blong lok ia i no stap long pej hem wan.
    • Web adres i sud stat wetem ‘https://’. S ya hem i minim ‘sekua’.
    • Tingbaot se long saed blong sekuriti, hem i mo gud blong yusum wan slo 3G o 4G koneksen bitim wan WiFi netwok we i kwik mo be i no sekua nating.
    • Mekem sua se ol haus ruta we oli yusum blong eni wok blong bisnes i gat proteksen yusum WPA2, be no mekem sapos evri data i send mo risiv tru long VPN.

Kontrol akses

  • Mekem sua se yu gat wan netwok we i sekua, wetem wan strong faeawol blong kipim aot ol man we yumi no wantem olgeta blong konek long hem.
  • Blokem ol fisikol mo elektronik akses we i no gat raet blong kasem faeawol blong yu, ruta blong VPN, ol seva mo ol akaon blong administreta.
  • Mekem sua se evri man we oli yusum netwok blong yu i gat ol strong paswod, no serem olgeta wetem ol nara man o kipim olgeta long ples we ol man i save gat akses long hem.
  • Tingbaot blong yusum baeometrik sekuriti olsem ol fingaprin skana mo/o otentikesen we hem i token-bes.
  • Mekem sua se ol wokman we oli gat rimot akses oli no kipim ol login ditel blong olgeta long kompiuta blong olgeta o ol nara divaes.
  • Givim oda long ol wokman blong oli no kipim ol kampani infomesen we oli sensitif long ol rimot kompiuta o ol mobael divaes.
  • Givim oda long ol wokman blong log aot taem oli finisim taem blong olgeta blong yusum. Blong stap klosem windo o pawa daon long divaes nomo i no stret.
  • No mekem se ki blong ‘rimemba mi on tis kompiuta’ i on.
  • Dilitim ol rimot akses previlij taem we yu no nidim olgeta. Eksampol, no letem ol wokman o kontrakta we oli livim oganasesen blong yu blong stap gohed blong aksesem netwok blong yu.
  • Kipim wan odit trel long hu we i jes log in, mo wea ples hem i log in.

Protektem netwok blong yu

  • Riviu long faeawol mo ol nara seva log blong kontrolem gud rimot akses. Wajem blong eni aktiviti we i no nomol.
  • Mekem sua se sistem ia i gat test oltaem blong faenem eni wiknes (yumi talem se ‘penetresen testing’) mo eni luphol hem i klos.
  • Mekem sua se yu kipim faeawol blong yu mo VPN sofwe blong yu hem i ap-tu-deit blong protektem agaensem ol tret we oli stap kam bigwan.
  • Fulap rimot dekstop program oli dipen long instolem wan klaent prokram long wan ofis kompiuta. Hem ia i mekem wan hol tru long faeawol. No letem ol wokman blong mekem olsem long tingting blong olgeta nomo. Kontrolem wenem program nao blong yusum mo hao bae oli instolem olgeta.
  • Kontolem akses long ol infomesen we oli kritikol.

Glosari

Wan Glosari blong ol tem we oli yusum long atikol ia:

VPN

Vetual Praevet Netwok: wan metod blong krietem wan sekua koneksen bitwin tufala poin ova long intenet. Oli yusum nomo long ol bisnis-to-bisines komunikesen.

WPA2

WiFI Protekted Akses: wan taep blong data inkripsen blong priventem ol rabis samting mo akses long wan waeles netwok blong ol nogud yusa. 802.11 standad i difaenem Providem strong Sekuriti bitim WEP.

Wi-Fi

Luk 'waeles netwok'.